Danas će u Dubrovniku Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisati međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji kojim će se ostvariti još jedan važan korak u višemilionskom projektu kojeg će voditi američka kompanija.
Potpisivanje će uslijediti nakon što su delegacije obje države usaglasile tekst prijedloga sporazuma. Sporazum će potpisati predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Prije samog potpisivanja Sporazum će danas odobriti Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Nakon što sporazum bude potpisan moraju ga odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Projekat Južne interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, s odvojkom prema Mostaru, s ciljem diversifikacije pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom te jačanja energetske sigurnosti Federacije BiH. Kroz plinovod će prolaziti ukapljeni plin koji dolazi iz velikog skladišta na hrvatskom otoku Krk.
Iako je prvobitno bilo planirano da projekat Južne interkonekcije vodi domaća kompanija BH-Gas, pitanje se pretvorilo u politički obračun. Pod pritiskom američke administracije došlo je do izmjena zakona i sada će u projekat investirati i voditi ga američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju plinovoda ubrzane do maksimuma, još uvijek ostaje pitanje državne imovine kroz koju će plinovod prolaziti i trenutno važeće zabrane raspolaganjem državnom imovinom do konačnog dogovora. Domaćim političarima je ovo pitanje nerješivo, a konačno rješenje je jedno od ključnih pitanja za budućnost države.
Izgradnja plinovoda bi trebala biti završena do 2028. godine, a nakon toga u roku od sedam godina bi trebale biti izgrađene tri plinske elektrane i to u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
