Specijalni gost međunarodnog sportskog simpozija “Simposar 2026”, koji se od 11. do 13. maja održava u istarskom gradu Novigradu, je selektor nogometne reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić, a koji se dotakao teme predstojećeg Svjetskog nogometnog prvenstva.
Dalić, koji je na posljednja dva svjetska prvenstva osvojio dvije medalje s Hrvatskom, s velikim očekivanjima predvodi Vatrene i na Mundijalu u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku.
Rođeni Livnjak je veoma dobro upućen i u dešavanja u bosanskohercegovačkom nogometu, a kao ključnu stvar podvukao je zajedništvo i atmosferu koju je izgradio selektor BiH Sergej Barbarez.
“Mislim da je Bosna i Hercegovina napravila nešto slično što i Hrvatska. Napravila je dobru reprezentaciju, selektor je to dobro posložio. Mladost, a stavio je Džeku i oko njega okupio mlade igrače. Doveo je nekoliko igrača iz inostranstva, koji su tamo rođeni. Donijeli su novu snagu i energiju. Stvorilo se veliko zajedništvo i to je jako važno”, kaže Dalić o reprezentaciji BiH.
Selektor Hrvatske kaže da reprezentacija BiH mora pred sebe staviti cilj prolazak grupe, a onda i da se ove dvije reprezentacije susretnu na prvenstvu u što kasnijoj fazi takmičenja.
“BiH je napravila velike stvari. Vidjeli smo kakvo je bilo slavlje i euforija. Očekivanja na Svjetskom prvenstvu su velika, grupa nije teška – Kanada, Švicarska i Katar. Može se proći i mislim da se mora staviti cilj da se prođe grupa. Ne praviti velike ambicije i očekivanja. Korak po korak, BiH to može i daj Bože da se nađemo jedni protiv drugih u nekoj kasnijoj fazi prvenstva”, zaključio je Dalić.
Selektor Hrvatske je privukao najviše pažnje na ovogodišnjem Simposaru, a odvojio je i vrijeme za “beskrajno” fotografisanje s fanovima, posebno onim najmlađim. Nakon predavanja na Simposaru, vratit će se u kamp reprezentacije Hrvatske i nastaviti s pripremama za nastup na Svjetskom prvenstvu.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini će ubrzo podnijeti ostavku na tu poziciju, a o svemu bi trebao zvanično obavijestiti javnost ovih dana.
Prema nezvaničnim informacijama, Schmidt će navesti da ostavku podnosi iz privatnih razloga, ali funkciju ne planira napustiti dok ne bude izabran novi visoki predstavnik.
Schmidt će nakon što podnese ostavku tražiti od Vijeća za implementaciju mira (PIC) da pokrene proces izbora novog visokog predstavnika jer je stava da BiH još uvijek nije spremna funkcionisati bez te figure.
U svom obraćanju javnosti planira objasniti zašto još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a, a kao jedan od glavnih razloga navodi se to što još nije ispunjen 5+2 program, što je uslov za zatvaranje OHR-a.
Riječ je o programu koji podrazumijeva rješenje za državnu imovinu, vojnu imovinu, provedbu konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, fiskalnu održivost države, učvršćivanje vladavine prava, te dva dodatna uslova: Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i Pozitivna procjena PIC-a o političkoj situaciji u BiH.
Schmidt, osim privatnih, ima i druge razloge za ostavku
Jedan od uslova programa, rješenje za državnu imovinu, jedan je od najvećih problema koji Christianu Schmidtu zadaje glavobolje zbog kojih odlazi s funkcije visokog predstavnika. Naime, trenutna administracija Sjedinjenih Američkih Država je izrazito zainteresovana za rješavanje tog pitanja, no Schmidt nema adekvatnu ideju.
Schmidtovom odlasku prethodile su godine lobiranja iz Republike Srpske da on bude protjeran iz BiH s obzirom na to da ga vlast u tom entitetu smatra nezakonito izabranim otkako je povukao poteze koji ne odgovaraju SNSD-u.
U periodu kada je SNSD postigao dogovor s administracijom Donalda Trumpa o ukidanju sankcija i povlačenju spornih zakona iz NSRS-a, nezvanične informacije Klix.ba govorile su i to da je odlazak Christiana Schmidta dio tog paketa. Stoga se Schmidtova ostavka može posmatrati i u tom svjetlu.
Osim toga, posljednjih dana su intenzivirane poruke iz RS-a o potrebi da Schmidt napusti funkciju visokog predstavnika, a delegacija SNSD-a jučer je boravila u Rusiji. Nakon sastanka s Putinom, istaknuli su da je upravo Schmidt bio jedna od tema te su kazali da traže od Rusije da se umiješa u to pitanje.
S druge strane, prema informacijama, Amerikanci su ti koji traže da Schmidt ode, i to odmah. Traže i da njegove poslove do izbora novog visokog predstavnika obavlja zamjenik Louis Crishock, koji je supervizor za Brčko distrikt.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez boravio je u Zenici, gdje je govorio o značaju razvoja namjenske industrije, s posebnim fokusom na izgradnju kapaciteta za proizvodnju baruta i eksploziva.
Helez je istakao da je namjenska industrija na prostoru bivše Jugoslavije bila organizovana kao povezan sistem, u kojem su se različite komponente proizvodile u više republika.
“Pa vidite tako je pravljena namjenska industrija, ona je nastala prije sedamdeset i pet godina u okviru bivše države Jugoslavije. I ona je bila povezana tako da se jedni dijelovi proizvodili npr. u Srbiji, jedan u Hrvatskoj, jednu u Sloveniji, BiH i to je povezano”, rekao je Helez.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini trenutno nedostaju ključni segmenti tog lanca, proizvodnja baruta i eksploziva, što se sada nastoji riješiti kroz nova ulaganja.
“Nama u tom lancu nedostaje barut, eksploziv i to nastojimo da riješimo. Već su krenula ulaganja, već smo u odmakloj fazi, tu će pomoći i naši međunarodni partneri, ja se nadam da će to završiti da bi mogli zaokružiti namjensku proizvodnju u slučaju bilo kakve agresije na BiH, da imamo cjelovitu proizvodnju”, naglasio je.
Tokom obraćanja, ministar se osvrnuo i na situaciju u vezi s kompanijom Vitezit, koja je u proteklom periodu bila u fokusu javnosti.
“Jedna od tema na našim sastancima u SAD-u bilo je pitanje Vitezita, ljudima smo objasnili u kakvoj je to fazi i oni su to prihvatili znanju, razradit će oni sa svojim ljudima unutar njihovih kompanija i onda će ponuditi rješenje sa nama. Naravno, moramo voditi računa da to pravno sve bude pokriveno”, izjavio je Helez.
Njegova posjeta Zenici dolazi u trenutku pojačanog interesa za jačanje domaće namjenske industrije, koja se sve više posmatra kao strateški sektor u kontekstu sigurnosti i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava s rizikom trajnog gubitka 373,9 od ukupno 976,6 miliona eura koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ukoliko do kraja godine ne provede reforme na koje se obavezala u sklopu Reformske agende.
Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi neće više produžavati, BiH je već sankcionisana s umanjenjem dostupnih sredstava za 10 posto zbog kašnjenja, čime će 108 miliona eura, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH biti investirano negdje drugo, a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.
“Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine”, naglasila je Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje na otvaranju Prvog Konsultacijskog foruma o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).
Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti uz upozorenje da bi gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.
Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obavezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratifikovala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduslov za korištenje 976,6 miliona eura.
Međutim, nepostupanje također nosi svoju cijenu. Naime, u odsustvu reformi, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi 373 miliona eura iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, pored dodatnih 108 miliona eura koje je izgubila prošle godine.
“Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalifikovano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Evrope, u blizini jedinstvenog tržišta Evropske unije”, izjavio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se ove prednosti ne koriste u dovoljnoj mjeri.
Također je kazao da obrazovni sistem zahtijeva hitnu reformu.
“Veliki dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizirati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija ka čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Evropske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Evropskoj uniji”, dodao je Soreca.
Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete i spremnost da provedu reforme.
Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačake za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provedbu, praćenje i izvještavanje.
Pored toga, naglašeno je, proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju objaviti Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.
“Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH”, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provedba Reformske agende ne bi pretvorila u još jedan zarobljen proces.
U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.
Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provedbe Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.
Ovogodišnji Prvi maj donosi značajne promjene koje idu u korist onih koji nas svakodnevno uslužuju. Zahvaljujući kombinaciji zakonskih rješenja i prazničnog kalendara, radnici u trgovinama u Federaciji BiH ove godine će praznik provesti u krugu svojih porodica, uz osiguran trodnevni odmor.
Odmor koji je radnička klasa čekala
Dugo priželjkivana neradna nedjelja, u kombinaciji sa Praznikom rada, stvorila je uslove u kojima će desetine hiljada radnica i radnika konačno moći predahnuti. Režim rada za predstojeće dane u FBiH je jasan:
• Četvrtak i petak (1. i 2. maj): Vrata trgovina ostaju zatvorena u čast Međunarodnog praznika rada, naglašavajući važnost slobodnog vremena za svakog zaposlenika.
• Nedjelja (4. maj): Nastavak pozitivne prakse neradne nedjelje, koja radnicima omogućava sedmični oporavak i zajedničke trenutke s najbližima.
Ovo je snažna poruka o važnosti balansa između poslovnog i privatnog života, koja direktno utiče na zadovoljstvo i dostojanstvo radnika u sektoru trgovine.
Situacija u RS-u i savjeti za kupce
Dok radnici u Federaciji uživaju u punom prazničnom kapacitetu, u Republici Srpskoj će situacija biti šarena – od skraćenog radnog vremena do otvorenih trgovina u subotu, ovisno o odlukama lokalnih opština.
S obzirom na to da su trgovine u FBiH otvorene u subotu (3. maja), apelujemo na građane da svoju kupovinu obave planski i s razumijevanjem prema trgovcima koji će taj dan biti na usluzi svima, prije nego što ponovo nastupe neradni sati u nedjelju.
Prvi maj je simbol borbe za radnička prava, a tri neradna dana u jednom tjednu najbolja su potvrda da se ti prioriteti polako, ali sigurno, vraćaju u fokus našeg društva.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, potvrdio je odlučnost Vlade da direktno interveniše u rješavanju krize koja potresa “Novu željezaru”. U fokusu izvršne vlasti su dva prioriteta: očuvanje radnih mjesta i dugoročna stabilizacija preduzeća koje je od strateškog značaja za privredu Zeničko-dobojskog kantona, ali i cijele države.
Ključne mjere i ciljevi Vlade
Vlada FBiH je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti scenarij nekontrolisanog stečaja koji bi hiljade radnika ostavio bez primanja. Plan oporavka uključuje:
• Sprečavanje likvidacije: Aktivacija pravnih i finansijskih mehanizama za stopiranje stečajnog postupka.
• Socijalni dijalog: Kontinuirani pregovori sa sindikatom radnika kako bi se osigurala isplata zaostalih potraživanja.
• Novi model upravljanja: Razmatranje strateških partnerstava koja bi osigurala modernizaciju proizvodnje i ekološku održivost.
Poruka premijera Nikšića
Premijer je naglasio da “Nova željezara” ne smije postati još jedan primjer propale privatizacije.
“Vlada FBiH je čvrsto opredijeljena da stane uz radnike. Naš cilj nije samo gašenje trenutnih ‘požara’, već stvaranje zdravog kolektiva koji može parirati na evropskom tržištu čelika,” izjavio je Nikšić.
Šta dalje?
U narednim danima očekuje se usvajanje konkretnog akcionog plana koji će precizirati iznose finansijske injekcije i rokove za implementaciju novih mjera. Radnici “Nove željezare” s oprezom, ali i nadom, prate ove korake, ističući da im je, pored plata, najbitnija garancija da će pogoni nastaviti sa radom.
Dok Ministarstvo odbrane BiH, predvođeno ministrom Zukanom Helezom, povlači ključne poteze za jačanje Oružanih snaga i učvršćivanje partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, svjedočimo ponavljanju opasnog obrasca. Svaki uspjeh države biva dočekan rafalnom paljbom iz istih medijskih rovova.
U središtu ovih napada ponovo se našao Avdo Avdić, novinar čije djelovanje sve više liči na koordinisanu obavještajnu operaciju, a sve manje na slobodno novinarstvo.
Šema koja se ponavlja: Ko se boji jakih Oružanih snaga?
Simptomatično je da se najžešći napadi na ministra Heleza i institucije odbrane dešavaju upravo u trenucima kada BiH dobija konkretnu podršku Zapada. Logično pitanje koje se nameće nije šta se piše, već zašto se piše baš sada:
• Destabilizacija institucija: Slabljenje povjerenja u odbrambeni sistem.
• Međunarodna diskreditacija: Pokušaj kvarenja imidža BiH pred NATO partnerima.
• Fokus na konstrukcije: Korištenje poluinformacija bez konkretnih dokaza kako bi se kreirao haos.
Veza sa Beogradom: Da li su konci u rukama Aleksandra Vučića?
Sve su glasnije spekulacije, ali i indicije koje dolaze iz političkih krugova, da ovi napadi nisu autentični proizvod domaće pameti. Postavlja se direktno i surovo pitanje: Čime je Avdo Avdić ucijenjen od strane režima Aleksandra Vučića?
“Nije tajna da strukture bliske srbijanskoj BIA-i godinama pokušavaju infiltrirati medijski prostor BiH. Kada vidite da se oštrice napada iz Sarajeva podudaraju sa interesima Beograda, jasno je da se ne radi o slučajnosti.”
SDA kao instrument srbijanske službe?
Teza da je SDA projekat pod snažnim uticajem srbijanskih obavještajnih struktura više nije samo teorija zavjere u političkim kuloarima. Ako je Avdo Avdić “glavni točak” te mašinerije u medijskom prostoru, onda se suočavamo sa ozbiljnim sigurnosnim problemom.
Uloga medijskih eksponenata koji rade na štetu vlastite države, dok se istovremeno kriju iza maske “zaštitnika naroda”, postaje neodrživa.
Građani zaslužuju istinu
Institucije Bosne i Hercegovine moraju biti zaštićene od hibridnog rata koji se vodi protiv njih. Ako su navodi o ucjenama i direktnim direktivama iz Beograda tačni, onda ovo nije pitanje novinarske etike, već pitanje državne izdaje.
Vrijeme je da se maske skinu. Oni koji šire paniku i laži pod plaštom “istraživačkog novinarstva” moraju snositi odgovornost i pred zakonom i pred javnošću.
Bosna i Hercegovina nije na prodaju, a njene Oružane snage su stub opstanka koji nikakve ucjene ne mogu srušiti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (SBK) objavilo je plan najavljenih radarskih kontrola za srijedu, 29. april 2026. godine. Kako biste izbjegli neželjene kazne i doprinijeli sigurnosti u saobraćaju, donosimo detaljan pregled lokacija po policijskim stanicama.
Poseban naglasak stavljamo na područje Viteza, gdje će kontrole biti aktivne na nekoliko ključnih dionica tokom dana.
PS VITEZ
• 07:00 – 09:00 sati: Regionalni put R-440, naselje Bila
• 09:00 – 11:00 sati: Ulica Kralja Tvrtka
• 12:00 – 13:00 sati: Lokalni put, naselje Divjak
• 13:00 – 14:00 sati: Ulica Lašvanska
Ostale općine u Srednjoj Bosni:
PS TRAVNIK
• 08:45 – 09:45: Karaulska cesta
• 10:15 – 11:15: M-5 Turbe
• 16:30 – 18:30: Polje Slavka Gavrančića
• 19:30 – 21:30: Aleja Konzula
PS BUSOVAČA
• 08:00 – 09:00: Bukovci
• 09:00 – 10:00: Ulica 1. mart (skretanje za naselje Luka)
• 15:00 – 16:30: Obilaznica Bugojno (smjer Novi Travnik)
• 17:00 – 18:30: Ulica Terzići I
PS GORNJI VAKUF-USKOPLJE
• Kontrole u ulicama Kralja Tomislava, Vrbaska, te naseljima Duratbegović Dolac, Pajić Polje i Trnovača.
PS FOJNICA I KREŠEVO
• Kontrole su najavljene u ulicama Bosanska i Nadbare (Fojnica), te u naseljima Alagići i Crkvenjak (Kreševo).
Napomena za vozače:
Ovaj raspored je informativnog karaktera. Pored najavljenih lokacija, policijski službenici provode i nenajavljene kontrole, posebno na mjestima gdje se razvijaju veće brzine ili su učestale saobraćajne nezgode.
Vozite oprezno i prilagodite brzinu uslovima na putu!
Povodom 28. travnja, dana kada općina Vitez obilježava svoj praznik, najviši općinski dužnosnici uputili su prigodnu čestitku svim stanovnicima. Načelnik općine Boris Marjanović i predsjednik Općinskog vijeća Nerman Ramić u zajedničkoj su poruci naglasili važnost povijesnog naslijeđa, ali i zajedničkog rada na budućnosti Viteza.
Snaga Viteza leži u ljudima
U čestitki se ističe kako je ovaj datum idealna prilika za osvrt na sve ono što Vitez čini prepoznatljivim u regiji, s posebnim naglaskom na ljudske resurse kao ključni faktor uspjeha.
Vitez je kroz godine pokazao snagu i sposobnost razvoja, zahvaljujući prije svega svojim ljudima“, stoji u zajedničkoj izjavi čelnika općine. Fokus na budućnost i zajedničke projekte
Marjanović i Ramić osvrnuli su se i na dosadašnje rezultate, naglašavajući da je napredak vidljiv u svim sferama društva – od gospodarstva do civilnog sektora.
• Suradnja: Ključ uspjeha je sinergija institucija, gospodarstvenika i udruga.
• Izazovi: Iako su svjesni nadolazećih prepreka, čelnici izražavaju optimizam temeljen na međusobnom povjerenju.
• Vizija: Stvaranje još boljih uvjeta za život svih građana ostaje prioritet.
Tekst čestitke u cijelosti:
„Poštovane Vitežanke i Vitežani, u povodu 28. travnja – Dana općine Vitez, upućujemo vam iskrene i srdačne čestitke.
Ovaj dan prigoda je da se s ponosom prisjetimo naše bogate prošlosti, ali i da istaknemo zajedništvo, rad i odgovornost kojima svakodnevno gradimo našu općinu. Zajedničkim djelovanjem institucija, gospodarstvenika, udruga i svih građana ostvareni su brojni projekti koji doprinose kvaliteti života u našoj sredini.
Neka nam Dan općine Vitez bude dodatni poticaj da nastavimo raditi na razvoju naše zajednice, jačanju međusobnog uvažavanja i stvaranju još boljih uvjeta za život svih naših sugrađana.
Danas će u Dubrovniku Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisati međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji kojim će se ostvariti još jedan važan korak u višemilionskom projektu kojeg će voditi američka kompanija.
Potpisivanje će uslijediti nakon što su delegacije obje države usaglasile tekst prijedloga sporazuma. Sporazum će potpisati predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Prije samog potpisivanja Sporazum će danas odobriti Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Nakon što sporazum bude potpisan moraju ga odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Projekat Južne interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, s odvojkom prema Mostaru, s ciljem diversifikacije pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom te jačanja energetske sigurnosti Federacije BiH. Kroz plinovod će prolaziti ukapljeni plin koji dolazi iz velikog skladišta na hrvatskom otoku Krk.
Iako je prvobitno bilo planirano da projekat Južne interkonekcije vodi domaća kompanija BH-Gas, pitanje se pretvorilo u politički obračun. Pod pritiskom američke administracije došlo je do izmjena zakona i sada će u projekat investirati i voditi ga američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju plinovoda ubrzane do maksimuma, još uvijek ostaje pitanje državne imovine kroz koju će plinovod prolaziti i trenutno važeće zabrane raspolaganjem državnom imovinom do konačnog dogovora. Domaćim političarima je ovo pitanje nerješivo, a konačno rješenje je jedno od ključnih pitanja za budućnost države.
Izgradnja plinovoda bi trebala biti završena do 2028. godine, a nakon toga u roku od sedam godina bi trebale biti izgrađene tri plinske elektrane i to u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
