Nedavni pokušaji zakonskih zabrana i političkih pritisaka usmjerenih protiv isticanja simbola ljiljana ponovo su otvorili duboka pitanja o odnosu prema historijskom naslijeđu naše domovine. Kako u svojoj analizi tačno primjećuje portal Građanski.ba, u članku pod naslovom “Zašto im smetaju ljiljani”, suština ovog problema ne leži u samom estetskom izgledu ovog simbola, već u onome što on neupitno dokazuje kroz stoljeća — historijsku državnost Bosne i Hercegovine.
Zamjena teza: Od državnog do “ratnog” simbola
Jedna od najčešćih političkih manipulacija s kojom se suočavamo jeste pokušaj da se zvanična zastava Republike Bosne i Hercegovine, međunarodno priznate države i članice Ujedinjenih nacija, degradira i svede isključivo na “ratnu zastavu”.
Kako prenosi Građanski.ba, zastava s ljiljanima nije nastala kao simbol Armije RBiH. Upravo suprotno — ona je bila zvanični državni simbol, a legalna odbrambena vojna sila ju je preuzela jer je branila tu istu državu. Svođenje historijskog državnog simbola na isključivo vojni, a potom i na “neprihvatljiv”, prozirna je strategija kojom se želi izbrisati sjećanje na pravni i historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine prije Dejtonskog sporazuma.
Ljiljan nije vlasništvo samo jednog naroda
U javnom narativu često se nameće pogrešna teza da je ljiljan isključivo vjerski ili etnički simbol vezan za muslimane, odnosno Bošnjake. Međutim, historijske činjenice govore potpuno drugačije. Ljiljan (zlatni krin) je autohtoni simbol srednjovjekovne Bosne, bosanske krune, njenih banova i kraljeva poput Tvrtka I Kotromanića.
Srednjovjekovna bosanska država bila je historijska domovina predaka svih današnjih naroda koji žive na ovom prostoru — i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata. Svođenje ovog simbola na partikularni etnički znak uvreda je za zajedničku historiju ove zemlje, a služi samo onim politikama koje Bosnu žele prikazati kao vještačku tvorevinu bez dubokog historijskog korijena.
Paradoks i licemjerje: Ljiljan pod dvoglavim orlom
Posebno upečatljiv detalj koji razotkriva političko licemjerje prema ovom simbolu jeste heraldika susjednih zemalja. Naime, na zvaničnom državnom grbu i zastavi Republike Srbije nalaze se upravo dva zlatna ljiljana (krina) smještena ispod dvoglavog orla.
Kao što se navodi u izvornoj analizi portala Građanski.ba, to jasno dokazuje da sam cvijet i simbol nikome ne smetaju kada su dio srbijanske heraldike. Problem nastaje isključivo onda kada se ljiljan pojavi na bosanskoj zastavi, jer tada postaje neoborivo svjedočanstvo da Bosna i Hercegovina ima vlastitu, autentičnu historiju i političku posebnost koja seže stoljećima unazad, daleko prije bilo kakvih modernih nacionalističkih projekata.
Poruka za budućnost
Osporavanje ljiljana nije nova pojava; ono traje još od završetka rata i pregovora o novim državnim obilježjima. To nije borba protiv platna ili dizajna, već borba protiv historijskog sjećanja i pokušaj amputacije srednjovjekovne tradicije ove zemlje.
Ljiljan je kroz povijest preživio kraljevstva, carevine, okupacije i sistemske zabrane. Sačuvao je svoj korijen jer svjedoči istinu. Za portal PrincipVitez.ba možemo samo zaključiti, prateći argumentaciju iznesenu na portalu Građanski.ba, da ljiljani nikada nisu bili usmjereni protiv bilo koga, već su ostali trajni simbol Bosne i Hercegovine namijenjen svima onima koji se ne boje njene bogate i zajedničke prošlosti.
